Ispiši ovu stranicu
Vrati na kategoriju Članci

Zašto smo u depresiji?

Svi mi želimo biti sretni. Želimo bogate, ugodne, ispunjene živote

ZAŠTO SMO U DEPRESIJI?

Torben Bergland

Torben Bergland, dr. med., psihijatar i psihoterapeut

Helgi Jonson

Helgi Jonsson, dr. med., psihijatar i psihoterapeut


Svi mi želimo biti sretni. Želimo bogate, ugodne, ispunjene živote. Želimo da naš svijet bude savršen i da su sve naše potrebe zadovoljene. Ne želimo da nam išta nedostaje u tjelesnom, mentalnom, društvenom i duhovnom aspektu. Želimo takav život. Za time čeznemo i tome se nadamo. Za takav smo život stvoreni. Međutim, ne živimo u savršenom svijetu. Kada je grijeh ušao u raj, savršenstvo se izgubilo. Više ništa nije savršeno. Ništa neće biti savršeno dok se raj ponovno ne ustanovi.

Upravo zbog toga, svako dijete Adama i Eve živi bolnim i slomljenim životom u slomljenom svijetu. Doživljavamo sreću i ispunjenost, ali prije ili kasnije u životu svake osobe pojave se bol, nedostaci i želje. Nitko nije pošteđen patnje koja je posljedica života u ovom svijetu obilježenom grijehom.

Nasuprot sreći nalaze se očaj i depresija. Depresiju možemo doživjeti kada se stvori jaz između onoga što bi trebalo biti i onoga što zapravo jest, kada ono za što smo stvoreni i što istinski trebamo nije ono što smo dobili i što imamo. Kada su naše duše i tijela pothranjeni i ozlijeđeni na tjelesnoj, mentalnoj, društvenoj ili duhovnoj razini, javljaju se bolni osjećaji i doživljavamo osjećaj praznine.

Što je depresija

Ne čudi da je depresija u današnjem svijetu jedno od najraširenijih stanja koje onemogućava normalan život. Naš svijet, naši životi i naša tijela oštećeni su i degradirani na mnoge načine. Ljudi posvuda pate od posljedica. Svjetska zdravstvena organizacija navodi da je depresija vodeći uzrok invaliditeta u svijetu te da uvelike doprinosi globalnom teretu bolesti. Toliko je raširena da tijekom života ne možete izbjeći susret s njom. Najvjerojatnije ćete ju susresti kod nekog vašeg poznanika, a možda se javi i kod vas.

Depresija obuhvaća lepezu poremećaja koje obilježava depresivno raspoloženje, nedostatak interesa i energije. Ona usporava razmišljanje, lišava nas osjećaja i ometa tjelesne funkcije kao što su spavanje i apetit. Različite vrste depresije imaju različite uzroke i različito se liječe. Depresija se češće javlja kod žena nego kod muškaraca i učestalija je u bogatijim zemljama. Novac ne štiti od boli, ispraznosti i očaja. Jedna od pet osoba u svome će životu bolovati od kliničke depresije, a mnogi drugi doživjet će njezine simptome. Osobe koje su bolovale od depresije pod većim su rizikom da se bolest javi ponovno, stoga je važno procijeniti zbog čega su neki podložni depresiji i suprotstaviti se tome ako je moguće.

Um u depresiji kao da zapne u začaranom krugu negativnih misli i osjećaja, gdje jedni hrane druge, te ostaje malo mjesta za pozitivne misli. Negativne misli i emocije preuzmu vodstvo i uništavaju optimizam, energiju, interese, užitke i nadu. Nestaje ono što inače pruža smisao i užitak u životu. U takvom depresivnom stanju mozak lakše uoči i prihvati negativne stvari. Tužno lice, neugodan komentar, kiša, loše vijesti – primijeti se sve što titra depresivnim ozračjem i pojačava se navedeni učinak. S druge strane, blagi osmijeh ili ljubaznost druge osobe, prekrasna večera, divno cvijeće u vrtu, godišnji odmor ili nadolazeći praznici – većina toga što je prije bilo ugodno – gubi svoju privlačnost. Taj pomak prema negativnom depresivnim ljudima otežava da osjete i razmišljaju o onome što jest ili bi moglo biti pozitivno. Smisao života – sve ono što životu daje boju, okus, značenje i sadržaj – doima se kao da je u prošlosti te kao da se više nikada neće moći uživati u tome.

Podložnost depresiji

Mnogo toga čini nas podložnima depresiji. U svojem slomljenom stanju možemo očekivati da će bolesti biti dio našega života. Postoje postupci koje možemo poduzeti da bismo poboljšali svoje zdravlje, no mnogo toga ipak je izvan naše kontrole. Kao što prihvaćamo da tjelesne bolesti u konačnici dovedu do naše smrti, tako moramo prihvatiti i razumjeti da su mentalna oboljenja neizostavan dio života u slomljenom svijetu. Vjera u Boga, prihvaćanje križa i ispunjenost Svetim Duhom ne štite nas od mentalnih bolesti i patnje, ali u spoznaji da Bog pun ljubavi zna za nas i našu patnju možemo pronaći utjehu i nadu.

Geni, karakter, razna iskustva, tjelesne smetnje i nezdravi način života dovode nas u stanje podložnosti depresiji. Kao i kod raznih tjelesnih bolesti, depresija se može češće javljati unutar obitelji –djelomično zbog genetike, a dijelom i zbog naučenih obrazaca suočavanja s emocijama, načina razmišljanja, ponašanja i stvaranja međuljudskih odnosa. Osobe koje su anksiozne, stroge i krute mogu imati veći rizik za razvoj depresije. Traume poput zlostavljanja, zanemarivanja, gubitka i drugih negativnih životnih događaja, pogotovo u ranoj fazi razvoja, mogu doprinijeti ranjivosti i podložnosti depresiji time što nas čine osjetljivijima prema životnim prijetnjama i razočaranjima. Usamljenost, disfunkcionalni odnosi ili nedostatak značajnih i ispunjavajućih sadržaja u životu dovode do pojave šupljih emocija i praznine.

Razni tjelesni poremećaji dovode do simptoma depresije, stoga je važno prepoznati i liječiti takve poremećaje jer oni mogu biti uzrok depresije. Trenutno se u svijetu istražuje i dolazi do spoznaja o utjecaju nekih imunoloških stanja, kao i sastava crijevne flore (mikrobioma) na depresiju. Čak i neki lijekovi koji se učestalo koriste mogu kao nuspojavu izazvati depresiju, stoga se kod osoba koje pate od depresije svi lijekovi moraju dobro procijeniti i pregledati. Produženi stres dovodi do izlučivanja hormona koji su neurotoksični i mogu promijeniti arhitekturu mozga. To pak može dovesti do depresije zbog negativnog utjecaja na koncentraciju, pamćenje, učenje, planiranje, promišljanje i osjećanje.

Kada dođe do promjene u mozgu, oporavak je dugotrajan jer treba doći do promjene u raspoloženju, ali i do promjena u samom mozgu koji stvara to raspoloženje. U konačnici, način života vjerojatno ima veliku ulogu u razvoju depresije, kao i u oporavku od nje. Sve što je dobro za tijelo dobro je i za um i obratno. Potrebni su nam san, cjelovita prehrana, redovita tjelovježba, sunčeva svjetlost i odmor. Zbog njih ne živimo samo duže, nego i sretnije. Suprotno tome, kada naše tijelo i um ne dobiju ono što im je potrebno, a možda još uz to konzumiramo alkohol i droge, naše mentalno i tjelesno zdravlje pate. No čak i ako sve što možemo činimo ispravno, kao što je već spomenuto, mnogi drugi aspekti našeg života mogu poći po krivu i baciti nas u depresiju.

Izvući se iz depresije

Prekidanje začaranog kruga negativnog razmišljanja i osjećanja te uvođenje prikladnih i neophodnih promjena u način života možda je teško, ali svakako važno i vrijedno. Kada padnemo u jamu depresije, može nam biti jako teško izbaviti se iz nje. Uvijek je dobro potražiti pomoć te dobiti savjet od osobe koja može prekinuti začarani krug i izazvati nas na drugačije razmišljanje. To mogu biti prijatelji, članovi obitelji ili stručnjaci. Kada god simptomi depresije utječu na kvalitetu života i funkcioniranja, potrebno je potražiti stručnu pomoć u vidu potpunog sistematskog fizikalnog pregleda, ali i savjetovanja te psihoterapije. U slučajevima teške depresije potrebno je uzimati lijekove ili ići na elektrokonvulzivnu terapiju kako bi došlo do oporavka.

Nada u depresiji

Mnoge velike osobe patile su od depresije. Nalazimo ih i u Bibliji i povijesti. Veliki umovi i predani vjernici nisu pošteđeni. Američki predsjednik Abraham Lincoln patio je od duboke depresije te je svoju patnju opisao na sljedeći način: „Najjadniji sam čovjek koji živi. Kada bi se ovo što osjećam podjednako raspodijelilo na sve ljude na svijetu, ne bi bilo nijednog radosnog lica. Ne znam hoće li mi ikada biti bolje; nevoljno slutim da neće. Nemoguće je ostati u stanju u kojem sam sada. Čini mi se da moram umrijeti ili da mi mora postati bolje.“

sd1

Onima koji pate od depresije očekivanje da će zauvijek ostati u njezinim dubinama je nepodnošljivo. Učestali simptom depresije je razmišljanje da ona nikada neće prestati. Kao i Abraham Lincoln, mnogi koji boluju od depresije radije bi umrli, nego dalje patili od boli i osjećaja praznine. To ne znači da oni zaista žele umrijeti. Jednostavno žele da se ta patnja završi. A kada se čini da je sva nada izgubljena, samoubojstvo se može doimati kao jedino rješenje. Beznadnost i društvena izolacija glavni su rizični čimbenici za odustajanje od budućnosti i oduzimanje života kako bi se prekinula patnja. Iz tog razloga oboljeli od depresije trebaju biti povezani s onima koji se bave njima, koji ih slušaju bez osuđivanja, koji suosjećajno razgovaraju s njima i nose nadu za njih. Kao što su Aron i Hur držali Mojsijeve ruke za vrijeme dugotrajne bitke, oboljelima od depresije potrebni su drugi da održavaju nadu kroz njihove bitke. Većina toga na ovome svijetu je prolazna, a uz pravu pomoć i potporu nasreću tako je i s depresijom.

Izazov za oboljele od depresije nije odustajanje kada su na dnu i propuštanje budućnosti koju ne mogu vidjeti jer se nalaze u jami depresije. Izazov nije odustati od života, drugih osoba ili Boga. Možemo biti sigurni da oni koji su odustali, koji se više nisu mogli nositi s time i koji su okončali svoju patnju imaju Boga koji poznaje patnju svakog živog bića, Boga koji je prisutan uz svakog patnika i pati s njim.

U svemirskoj borbi između dobra i zla Bog se često suzdržava od upletanja u stvarnost. Bez obzira na to koliko On to želi, sve dok bitka traje On nas ne može poštedjeti posljedica življenja u slomljenom svijetu. Ponekad se umiješa, a ponekad ne. Mi ne znamo zašto. Štogod bio teret u našem životu, utjehu i snagu trebamo tražiti od Boga i naših bližnjih te trebamo nositi terete jedni drugih.

Iskustvo depresije za neke može biti prijelomna točka. Istražujući svoj život, možemo naići na motivaciju za promjenu na bolje, možemo učiti iz vlastitih grešaka, cijeniti ono što želimo i trebamo te procijeniti što nam je zaista važno. Borba s depresijom može dovesti od novog, dubljeg, bogatijeg i smislenijeg doživljaja života.


 Preuzeto iz obiteljskog časopisa Život i zdravlje, časopis za promicanje cjelovitog zdravlja.

Logo slika 

Koristimo kolačiće

Kolačiće (eng. cookies) koristimo kako bismo Vam pružili što bolje korisničko iskustvo, prikaz sustava navigacije, funkcionalnosti upravljanja košaricom i sl...
Također koristimo i Google Analytics koji sam kao i mnoge druge stranice također koriste kolačiće.

Nastavkom korištenja stranica slažete se da možemo postavljati ove vrste kolačića na vašem uređaju/računalu.

U redu Izbriši kolačiće