Ispiši ovu stranicu
Vrati na kategoriju Članci

Gazirana pića i zdravlje

Svake godine pijemo sve više gaziranih pića

Glavna mana gaziranih sokova svakako su jaka kiselost i velika količina šećera.

GAZIRANA PIĆA I ZDRAVLJE


 Andrea Antolić pr

Andrea Antolić, mag. pharm.,

univ. mag. pharm.

razvoja lijekova


GAZIRANA PIĆA I ZDRAVLJE

Svake godine pijemo sve više gaziranih pića. I dok neki ne mogu izdržati ni jedan dan da ne popiju nešto gazirano, znanstvenici upozoravaju na štetnost takvih napitaka za zdravlje. Neke posljedice pijenja gaziranih pića dobro su istražene i znanstveno dokazane, dok druge još treba istražiti.
U gaziranim napicima ima više od 30 različitih aditiva – boja, konzervansa, zaslađivača, kofeina te kiselina i tvari za poboljšavanje okusa. Glavna mana gaziranih sokova svakako su jaka kiselost i velika količina šećera.

Dokazano je da zbog velikog udjela šećera i visoke kiselosti gazirana pića uzrokuju eroziju cakline i zubni karijes. Šećer reagira s bakterijama u zubnom plaku pri čemu dolazi do nastanka štetnih kiselina koje mogu izazvati truljenje. Nakon unosa gaziranog pića potrebno je više od 45 minuta da se povećani stupanj kiselosti u ustima vrati na normalnu razinu. Razlog tome su dodana limunska i ugljična kiselina. Od jedne čaše ili limenke gaziranog soka nema štete, no problem se nalazi u velikim pakiranjima i svakodnevnoj konzumaciji.

Slatki i gazirani sokovi sadrže velike količine fosforne kiseline. Preveliki unos fosforne kiseline dovodi do neravnoteže elektrolita – kako bi se uspostavio normalan omjer fosfora i kalcija u krvi, organizam otpušta kalcij iz kostiju, što može dovesti do gubitka koštane mase. Česti sastojak gaziranih pića je kofein koji također smanjuje apsorpciju kalcija. Ako ne boravimo dovoljno na zraku te se ne izlažemo suncu, a prehrana nam je siromašna kalcijem, rizik za osteoporozu dodatno se povećava.

Gazirana pića uzrokuju smanjenje razine kalija u krvi, što pak dovodi do problema s mišićima i srcem te jakih grčeva. Ovime su posebno ugroženi ljudi koji piju velike količine gaziranih pića dnevno, što znači i po nekoliko litara. Kod njih se pokazalo da su problemi sa srcem i ostalim mišićima u tijelu nestali kada su dobili određenu količinu kalija – i kada su prestali piti gazirana pića.

U mnoga se gazirana pića stavlja glukozno-fruktozni sirup koji je jeftiniji od šećera. Pola litre gaziranog pića sadrži oko 16 žličica šećera, i to najviše u formi glukozno-fruktoznog sirupa. Ovo je pak tri puta veća doza šećera od one koju dnevno preporučuju liječnici. Nekoliko studija pokazalo je da fruktozni sirup u sebi često ima nezanemarive količine žive.Fruktoza, voćni šećer, puno je opasnija od običnog šećera; a budući da je puno jeftinija, sve se češće koristi u gaziranim pićima. Fruktoza se prerađuje u jetri i od nje se stvaraju zalihe masti u tijelu, stoga mnogi upravo fruktozu iz fruktozno-glukoznog sirupa krive za epidemiju pretilosti u zapadnom svijetu. Oko dvije trećine odraslih Amerikanaca i gotovo polovica odraslih Europljana (tu nažalost nismo nikakva iznimka) prekomjerne je težine ili pretilo. Istraživanja su pokazala nedvojbenu povezanost konzumacije gaziranih pića i viška kilograma. Gazirana pića zaslužna su za 7% svih kalorija koje dnevno unosimo u tijelo, što je više od bilo koje druge pojedinačne namirnice. Ta su pića prepuna tzv. „praznih kalorija“, zbog čega je sasvim moguće unijeti veliku količinu takvih kalorija u tijelo, a pritom se i dalje osjećati gladnim. Samo jedna limenka gaziranog pića dnevno dovodi do sedam kilograma viška tijekom godine dana. Također, i dijetalna gazirana pića zapravo pridonose gomilanju kilograma. Studija provedena na 1550 ljudi zaključila je da jekod onih koji piju takve sokove rizik od pretilosti povećan za 41% i da se povećava za svaku bočicu koju dnevno popiju.

Istraživanja pokazuju kako dvije limenke gaziranog pića dnevno otupljuju percepciju okusa slatkog te se zbog toga javlja veća želja za slatkim. Tome pridonosi i ugljična kiselina koja pojačava našu reakciju na druge okuse, poput šećera, stoga se javlja pojačana želja za slatkim. Sladak okus signalizira tijelu da skladišti masti i ugljikohidrate, što osobu čini gladnijom, a ujedno i stimulira lučenje inzulina koji blokira sposobnost tijela da sagorijeva mast.

Unosom gaziranog pića u organizam razina šećera u krvi naglo se povećava, što s vremenom gotovo pouzdano dovodi do pojave dijabetesa tipa 2, srčanih bolesti i ostalih kardiovaskularnih problema, a sve je više dokaza da se povećavaju i šanse za razna tumorska oboljenja. Taj kukuruzni sirup te velike količine slobodnih radikala dovode se u vezu s oštećenjem tkiva i kože te probavnim komplikacijama, stoga se vrlo često javlja nadutost.

Vrlo je važno što pijemo i kakav je sastav napitaka, no još je važnija količina koja se uzima. Djeca i adolescenti nažalost dnevno konzumiraju tri ili više limenki gaziranih i sportskih napitaka. Marketing proizvođača tih napitaka snažno je usmjeren na životnu dob od 13 do 18 godina, stoga postoji realna opasnost da se kod djece stvori navika i neka vrsta ovisnosti. Pijenje većih količina gaziranih pića povezano je i s agresivnosti i rizičnim ponašanjem. Zbog velikih količina kofeina koje sadrže mogu izazvati nervozu i nesanicu.

Koji je, onda, najsigurniji način zadovoljavanja potrebe tijela za tekućinama? Odgovor je, naravno, voda. Nema kalorija, ne probavlja se, ne nadražuje sluzokožu, a tijelu donosi upravo ono što je potrebno za sve životne procese.

images 3


Preuzeto iz obiteljskog časopisa Život i zdravlje, časopis za promicanje cjelovitog zdravlja.  

Logo slika

Koristimo kolačiće

Kolačiće (eng. cookies) koristimo kako bismo Vam pružili što bolje korisničko iskustvo, prikaz sustava navigacije, funkcionalnosti upravljanja košaricom i sl...
Također koristimo i Google Analytics koji sam kao i mnoge druge stranice također koriste kolačiće.

Nastavkom korištenja stranica slažete se da možemo postavljati ove vrste kolačića na vašem uređaju/računalu.

U redu Izbriši kolačiće